TEST

U organizaciji Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“, Grada Zagreba i Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana dana 16. ožujka 2016. godine u 11,00 sati u Općoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana održan je okrugli stol „Samoubojstvo hrvatskih branitelja i uzroci smrti hrvatskih branitelja“.

U uvodnom govoru mr.sc. Vesna Bosanac istaknula je „da je vukovarskoj bolnici čast i zadovoljstvo biti suorganizator ovog okruglog stola s Gradom Zagrebom i Memorijalnim centrom Domovinskog rata Vukovar. Bolnica je skrbila o braniteljima još za vrijeme Domovinskog rata, a nakon povratka u Vukovar djelatnici bolnice dočekali su branitelje i njihove obitelji i skrbe o njima, a vrata vukovarske bolnice uvijek će biti otvorena za njih.“

Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba gospođa Vesne Helfrih nazočne je pozdravila u ime gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića i izrazila zadovoljstvo što će iskustva Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba podijeliti u svrhu što kvalitetnijeg života i rada branitelja.

Ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Zoran Šangut pozdravio je nazočne i izrazio da očekuje od Vlade RH, županija i gradova uključivanje u rješavanje pitanja branitelja i njihovih obitelji kako bi se broj samoubojstava hrvatskih branitelja smanjio.

Nakon uvodnih riječi organizatora, nazočnima se obratio mr.sc. Zoran Komar, ugledni psiholog, jedan od autora studije “Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj” koju je financirao Gradski ured za branitelje Grada Zagreba.

Prema podacima iz studije od 1991. do konca 2014. ubilo se 2734 branitelja. Najviše samoubojstava branitelja zabilježeno je u Zagrebu: njih 320.

S obzirom na broj stanovnika, najviše samoubojstava branitelja je u Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji, a najmanje u priobalnom području.

Vukovarsko-srijemska županija po broju samoubojstava branitelja je u sredini.

Najviša stopa samoubojstava branitelja je u skupini najtežih hrvatskih ratnih vojnih invalida, upravo u skupini za koju se smatra da je ostvarila najveća materijalna prava.

Za oboljele od PTSP-a vjeruje se da im je već pružena sva potrebna pomoć i očekuje da će se njihovi problemi vremenom sami razriješiti.

Izradom Nacionalnog programa poboljšalo bi se zdravlje i prevenirala samoubojstva hrvatskih branitelja. U izradu programa bila bi uključena nadležna ministarstva (Ministarstvo branitelja, Ministarstvo obrane, MUP, Ministarstvo zdravlja), lokalna i područna (regionalna) samouprava, crkva i braniteljske udruge te mediji.

Pročelnica Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba gospođa Vesna Helfrih u svom izlaganju prezentirala je rad Gradskog ureda za branitelje te istaknula da je cilj Ureda da se životi branitelja produlje i podigne kvaliteta života branitelja i njihovih obitelji.

Djelatnici Ureda suočeni sa sve većim brojem umiranja branitelja, odlučili su ispitati zašto branitelji umiru, kada i iz kojih razloga?

Ukupno 899 branitelja bio je uzorak za istraživanje.

Samoubojstvo branitelja je na 4. mjestu, između 50-e i 60-e godine života najviše ih je umrlo. Što učiniti kako bi se to spriječilo? Medicinska rehabilitacija i sistematski pregled, integralni pristup zdravlju i sprječavanje samoubojstava nameću se kao odgovori.

U izlaganju zamjenice pročelnice Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba gospođe Vlaste Ivčević prezentirane su Javne radne aktivnosti u organizaciji Gradskog ureda za branitelje. Razlozi pokretanja projekta su što je u Gradu Zagrebu 2005. bilo evidentirano 2137 nezaposlenih hrvatskih branitelja i 32031 drugih nezaposlenih građana, a u tadašnji Odjel za branitelje svakodnevno su dolazili branitelji tražeći pomoć pri zapošljavanju ili neki oblik materijalne pomoći.

S obzirom da je održavanje i čišćenje zelenih površina i parkova prirode (Medvednica i Maksimir) skupo i zahtjeva osiguravanje znatnih sredstva u gradskom proračunu pristupilo se organizaciji projekta u koji su uključeni nezaposleni branitelji i drugi nezaposleni građani. Na temelju vlastitog rada postignuta je višestruka korist za pojedinca i zajednicu.

Dr.med.spec. Mirjana Semenić Rutko održala je predavanje na temu „Zdravstvena slika branitelja i njihovih obitelji – 24 godine poslije“. Cilj rada je ukazati na problematiku poboljevanja u područjima zahvaćenim ratnim zbivanjima i razviti kvalitetnu strategiju daljeg rada sa ugroženom populacijom radom na terenu u direktnom kontaktu sa braniteljima i njihovim obiteljima, a ne samo u institucijama.

Od mirne reintegracije vukovarski liječnici suočeni su sa problematikom poboljevanja braniteljske populacije. Doktorica Semenić Rutko naglašava da pomoć i razumijevanje problematike nije sustavna. Deklarativna pomoć je prisutna, ali samo u dane sjećanja, predizborno vrijeme ili u začetku novih unosnih projekata. Ignoriranje problematike i bježanje od istine je široko prisutno.

Potrebno je educirati djelatnike koji će biti spremni razumijeti problematiku, a ne pacijente tretirati samo kao brojku te razviti centar koji će omogućiti potpunu resocijalizaciju branitelja.

Cilj je kvalitetnom strategijom omogućiti miran život i ekonomski prosperitet koji će vratiti osjećaj vrijednosti i samopouzdanje svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima.

Voditeljica Odjela za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata u Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji gospođa Gordana Kurtović u svom izlaganju potvrdila je da se svakodnevno susreće sa problematikom hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.

Naglasila je da se skrb o hrvatskim braniteljima provodi na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Navela je da je svakodnevno na području naše županije ukop jednog hrvatskog branitelja.

Doktorica Vesna Bosanac, ratna ravnateljica vukovarske bolnice, podijelila je s nazočnima svoje životno iskustvo. “Branitelji su u teškoćama jer, osim što obolijevaju od bolesti kao i svi ostali građani koji nisu prošli ratna stradanja, nose sa sobom ogroman teret ratnih iskustava zbog kojih, ako nemaju odgovarajuću psihosocijalnu i zdravstvenu skrb, češće i ranije obolijevaju od nekih bolesti i ranije umiru”, poručila je Bosanac. Također, istaknula je da država ne čini dovoljno da se braniteljima vrati dignitet i podigne kvaliteta života.

Ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Zoran Šangut rekao je da će Memorijalni centar Domovinskog rata i u budućnosti surađivati s Gradom Zagrebom i vukovarskom bolnicom te organizirati skupove i skrbiti o hrvatskim braniteljima ne samo u Vukovaru nego i u cijeloj Republici Hrvatskoj.