Javna ustanova “Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar” brine se o održavanju sjećanja na Domovinski rat, očuvanju memorijalnih lokacija i edukaciji učenika o povijesnoj važnosti ratnih događanja.
Samostalni zrakoplovni vod Osijek je bila jedna od prvih zrakoplovnih postrojbi formiranih u Hrvatskoj. Najznačajnije djelovanje je zabilježila tijekom opsade Vukovara kada je opkoljenom gradu dostavljala opremu, medicinske potrepštine te kasnije improviziranim bombama izvodila napade na neprijateljske položaje.
Drugog siječnja 1992. godine potpisano je Sarajevsko primirje, sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj (Vanceov plan) i dolasku snaga Organizacije ujedinjenih naroda na okupirana područja. S hrvatske strane potpisao ga je ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta. Sarajevsko primirje stupilo je na snagu 3. siječnja u 18 sati te je označilo kraj prve etape Domovinskog rata.
Države Europske zajednice (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) priznale su Republiku Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu 15. siječnja 1992.
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja proces je povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Hrvatska vojska pokrenula je operaciju Gusar, u javnosti nazvanu Maslenica, koja je trajala od 22. do 27. siječnja 1993. Operacija je bila usmjerena protiv vojnih snaga tzv. „Republike Srpske Krajine“ koje su na području Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s područjima pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske u preostalom dijelu zemlje.
Dana 25. siječnja 1991. na televiziji je prikazana emisija “Što je istina o naoružavanju HDZ-a Hrvatskoj”, koju je pripremila Kontraobavještajna služba (KOS) JNA s ciljem uvođenja izvanrednog stanja, čime bi se legalizirala i legitimizirala akcija JNA.
Dana 17. veljače obilježava se obljetnica smrti Damira Tomljanovića Gavrana, legendarnog zapovjednika 2. pješačke bojne 1. gbr. (Tigrovi). Njegovim imenom nazvano je Središte za obuku gardijskog desantnog pješaštva, otvoreno 26. srpnja 1994. u Šepurinama kod Zadra.
Pobuna u Pakracu, po nekima datum koji se uzima za početak Domovinskog rata jer je riječ o prvom oružanom sukobu hrvatskih snaga sa srpskim pobunjenicima. Hrvatski su policajci spriječili plan srpskih pobunjenika kojima je cilj bio zauzeti grad Pakrac i učiniti ga središtem SAO Krajine za zapadnu Slavoniju.
Desetog se ožujka obilježava obljetnica prvog postrojavanja nenaoružanih odreda u Bogdanovcima.
Hrvatska postala članicom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, najveće regionalne sigurnosne organizacije.
Specijalne jedinice MUP-a RH vratile su NP Plitvice pod nadzor legalnih redarstvenih snaga Republike Hrvatske; u sukobu s naoružanim srpskim teroristima poginuo policajac Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu koji se vodio radi očuvanja teritorijalne cjelovitosti i ustavno-pravnog poretka RH.
Na ove su datume održani prvi višestranački izbori u Hrvatskoj na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
Dana 28. travnja 1991. osnovana je 4. gardijska brigada ZNG RH „Pauci“.
Dana 29. travnja 1991. osnovana je 3. gardijska brigada ZNG RH „Kune“.
Do 4. svibnja oslobođena je zapadna Slavonija i Posavina – UN sektor Zapad (oko 600 km2) i pod nadzor stavljena autocesta Zagreb – Lipovac.
Nakon što su prethodnog dana zarobili dva i ranili dva hrvatska policajca, srpski su teroristi u Borovu Selu kod Vukovara ubili 12 i ranili dvadeset i jednog hrvatskog policajca. Isti dan ubijen je i hrvatski policajac Franko Lisica u Polači kraj Zadra.
Rudolf Perešin jedan je od najpoznatijih pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je ostao zapamćen ponajviše po riječima: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod”, koje je izgovorio nakon što je zrakoplovom JNA prebjegao u Austriju. Nakon povratka u Hrvatsku, Rudolf Perešin postao je zapovjednik prve lovačke eskadrile. Perešin i njegova eskadrila izvršili su brojne borbene letove u svim akcijama i operacijama HV-a, te branili Zagreb i zračni prostor Hrvatske. Tijekom operacije Bljesak 2. svibnja 1995. godine kod Stare Gradiške njegov je MiG pogođen. Dvije godine poslije njegovi posmrtni ostatci predani su njegovoj obitelji. Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Posmrtno je odlikovan činom stožernog brigadira. Ime legendarnog hrvatskog pilota od 1998. s ponosom nose Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici i Zrakoplovna vojna škola u Zadru.
Kao odmazda zbog operacije Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad Zagreb, u kojem su kasetnim bombama pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti; pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno 176 civila.
Zbog velikih nereda na stadionu i sukoba između hrvatskih i srpskih navijačkih skupina, prekinuta je utakmica jugoslavenske 1. nogometne lige Dinamo – Crvena zvezda u Zagrebu što je označilo početak raspadanja zajedničkih jugoslavenskih sportskih liga. Nakon što su “milicajci” intervenirali samo prema hrvatskim navijačima, represiji “milicije” fizički se suprotstavio nogometaš Dinama Zvonimir Boban, kasnije kapetan hrvatske reprezentacije.
Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je u sljedećih desetak dana oduzeto naoružanje Teritorijalne obrane (TO) i smješteno u skladišta JNA
Dana 15. svibnja 1991. osnovana je 2. gardijska brigada ZNG RH „Gromovi“.
Na ovaj se dan obilježava obljetnica početka vojne akcije “Spaljena zemlja” kojom je Hrvatska vojska na Južnom bojištu započela operaciju deblokade Dubrovnika.
Na referendum o budućem statusu RH izašlo je 83,56 % građana (od 3.652.225 s pravom glasa); 93,24 % (2.845.521) građana koji su glasovali izjasnilo se za samostalnost i suverenost Hrvatske, a protiv ostanka u Jugoslaviji bilo je 92,18 % glasača.
Obljetnica ulaska Republike Hrvatske kao 178. članice u organizaciju Ujedinjeni narodi.
Obljetnica prvog postrojavanja Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici.
Obljetnica konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske.
U optjecaj puštena nova hrvatska valuta – kuna.
Hrvatski sabor donio je Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske čime je započeo proces razdruženja od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Osječanin Branko Breškić parkirao je svoj automobil na cestu u znak protesta protiv demonstracije moći JNA na osječkim ulicama. Tenk JNA pregazio je fiću potpuno ga uništivši.
Na ovaj se dan obilježava obljetnica oslobodilačke operacije Hrvatske vojske “Tigar” koja je za cilj imala deblokadu Dubrovnika.
Ovaj dan obilježava obljetnicu smrti Marka Babića, dozapovjednika obrane Borova naselja i zamjenika Blage Zadre. Pukovnik Marko Babić organizirao je iznimno uspješnu protuoklopnu borbu na Trpinjskoj cesti, posebno protuoklopne vodove „Žuti mravi” i „Pustinjski štakori”, s kojima je uništavao tenkove JNA. S nekolicinom suboraca uspio se probiti iz okupiranog Vukovara. Umro je od posljedica moždanog udara i pokopan je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru 2007. godine.
Srpske paravojne postrojbe protjerale su Hrvate iz istočno-slavonskoga sela Ćelije. Selo je zatim opljačkano i zapaljeno.
Andrija Andabak legendarni je branitelj Nuštra i vinkovačke bojišnice. Andrija Andabak uništio je ili onesposobio 32 neprijateljska oklopa (30 tenkova i 2 transportera) te je posmrtno promaknut u čin pukovnika. Njegovim imenom nazvano je priznanje koje Hrvatska vojska dodjeljuje za tri ili više uništenih neprijateljskih oklopnih vozila. Andriju Andabaka (rođen 1956. u Splitu) zvali su „lovac na tenkove“, borac s „maljutkom“, bio je nepogrešivi strijelac. Svoj ratni put započeo je u lipnju 1991. godine u 109. gardijskoj brigadi. Ukupno je uništio ili onesposobio 32 oklopna vozila, od čega 30 tenkova (14 M-84, 16 T-55) jedan BVP i jedan transporter.
Dana 8. srpnja obilježava se obljetnica smrti Kate Šoljić, majke četvorice poginulih branitelja i junakinje Domovinskog rata, simbola patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratu. U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Ivu, Niku, Miju i Matu. U medijima je prozvana Majka Hrabrost, postavši simbol patnje i hrabrosti hrvatske majke.
Iz naziva države uklonjen je pridjev “socijalistička”, utvrđen je novi (“povijesni”) grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi državnih dužnosti (predsjednik Predsjedništva postaje predsjednik, Izvršno vijeće Sabora – Vlada RH, republički sekretar – ministar).
Mile Blažević Čađe hrvatski je policajac koji je poginuo u Strugi Banskoj kada se opasan eksplozivom bacio na improvizirani oklopljeni kamion pobunjenih Srba. U pothvatu mu je pomagao Željko Filipović, policajac iz Zagreba. Svojim je činom spasio sumještane kojima su se pobunjeni Srbi koristili kao „živim štitom”. Prema riječima župnika Janka Bunića, njihovim su činom ostali mještani dobili na vremenu potrebnom za izvlačenje.
U sljedećim danima protjerani Hrvati iz Erduta, Dalja i Aljmaša
Započela je vojno-redarstvena operacija Oluja kojom su hrvatske postrojbe do 7. kolovoza oslobodile okupirani teritorij Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu (7940 km2).
Prisjećanje na oslobođenje grada Knina u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“.
Na ovaj se dan obilježava obljetnica ustrojavanja prve oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj, početak tečaja „Prvi hrvatski redarstvenik“. U MUP-u Republike Hrvatske formirana je prva brigada policije (oko 1700 pripadnika), jezgra buduće Hrvatske vojske.
Od neprijateljskog metka na Banovini poginuo je snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedna od prvih žrtava među snimateljima i novinarima u Domovinskom ratu; kadrovi njegovih Banijskih praskozorja simboliziraju otpor hrvatskih branitelja u prvim danima srpske agresije.
Obljetnica najveće razmjene hrvatskih logoraša zatočenih u srpskim logorima u Nemetinu.
U takozvanoj „balvan-revoluciji“, na području Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zapriječeni prometni pravci u režiji pobunjenog srpskog stanovništva, a pokušaj hrvatske policije da uspostavi red i osigura mir spriječila je JNA.
Bitka za Vukovar počela je otvorenim napadom JNA na grad.
Na velikom mirotvornom skupu na Krešimirovu trgu u Zagrebu ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu bilo je između 100 i 150 tisuća sudionika. Održan je u znak solidarnosti s majkama okupljenim u Bedemu ljubavi, pokretu za mir i povratak njihovih sinova iz JNA.
Hrvatska vojska i policija oslobodili sela Počitelj, Čitluk i Divoselo (oko 225 km2). Za odmazdu vojska RSK raketira Gospić.
Dana 24. kolovoza 1991. Luka je pogodio dva zrakoplova JNA tipa „Super Galeb”, koji su napali položaje ZNG-a na silosu Đergaj. Dva dana poslije, 26. kolovoza 1991., Luka i njegov tim, u kojem su bili i Marjan Balić, Antun Bekčević i Zvonimir Hincak, s položaja kod Vodotornja oborili su dva zrakoplova JNA: MiG-21 i G-4.
Šibenska protuzračna obrana ruši dva neprijateljska zrakoplova prilikom obrane grada.
Dana 5. listopada 1992. osnovana je 5. gardijska brigada ZNG RH „Sokolovi“.
Zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore u središtu Zagreba, u kojima su sastanak imali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik SIV-a SFRJ Ante Marković.
Sabor RH donio je odluku o odcjepljenju od SFRJ. proglašenje neovisnosti Republike Hrvatske. Zbog označene zračne uzbune zasjedanje Sabora RH održano je u podrumu zgrade Industrije nafte (INA). Sabor je ustvrdio da je istekla tromjesečna odgoda Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. i donio odluku o odcjepljenju od SFRJ i osamostaljenju: Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne veze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.
U borbama za Mrkonjić Grad, kao zamjenik zapovjednika 4. gbr., poginuo je general bojnik Andrija Matijaš Pauk, jedan od legendarnih zapovjednika Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.
U borbama za obranu Vukovara poginuli su Blago Zadro, legendarni zapovjednik obrane Borova naselja i bojnik Alfred Hill, zapovjednik satnije Vojne policije 204. vukovarske brigade. Njihovim imenima nazvana su visoka učilišta HV-a: Zapovjedno-stožerna škola “Blago Zadro” i Nastavno središte za obuku vojne policije “Bojnik Alfred Hill”.
Pilot Rudolf Perešin prebjegao je svojim MIG-om 21 iz JNA (JRV) i sletio na aerodrom u Klagenfurtu u Austriji. Poginuo je početkom svibnja 1995. na letačkom zadatku u oslobodilačkoj vojnoj akciji “Bljesak” kao zapovjednik 1. lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Oslobođena je gotovo cijela zapadna Slavonija, uspješno je neutralizirano 21 srpsko uporište. Oslobođen je cijeli Papuk, od Orahovice do Daruvara, i planina Ravna Gora. Oslobođeni su Voćin, Lipik i cijeli niz sela.
Hrvatske postrojbe oslobodile su prostor Bilogore (oko 270 km2) i stvorile uvjete za napadna djelovanja u smjeru Papuka i Psunja.
Konvoj su predvodili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i hrvatski premijer Franjo Gregurić, a nosio je humanitarnu pomoć opkoljenom Dubrovniku.
Dana 5. studenoga 1990. osnovana je 1. gardijska brigada ZNG RH „Tigrovi“.
Republika Hrvatska je s pobunjenim Srbima iz Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema potpisala sporazum o mirnoj reintegraciji tih krajeva u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
U Vukovaru je prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja. Bitka za Vukovar (25. kolovoza – 18. studenoga 1991.) bila je presudna za obranu Hrvatske, a Vukovar je postao simbol hrvatskoga otpora srpskoj agresiji.
Prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja u Borovu naselju
Masovna ubojstva ranjenika, branitelja i civila iz vukovarske bolnice na Ovčari.
Ubijen Siniša Glavašević, novinar Radio Vukovara. Rođen je u Vukovaru 1960. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studij komparativne književnosti i bibliotekarstva završio je u Sarajevu. Bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Nakon što su JNA i četnici okupirali Vukovar, odveden je iz vukovarske bolnice. Godine 1996. ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran.
Sabor RH donio je Ustav kojim je Republika Hrvatska određena kao jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna država.